Tendencija telesne težine usko je povezana sa nekim hemijskim supstancama koje oslobađa naše telo: hormonima. U stvari, oni regulišu niz procesa koji dovode do povećanja ili gubitka težine.
Očigledno je da postoji nekoliko faktora koji utiču na fizičku kondiciju, uključujući fizičku aktivnost, genetski sastav, hranu koju konzumiramo i tako dalje. Među njima osnovnu ulogu imaju hormoni, koji su, između ostalog, odgovorni i za metabolizam. Hajde da vidimo šta su.
Insulin
Kada jedemo, naše tijelo apsorbira šećere sadržane u hrani i posljedično povećava nivo glukoze, koju će ćelijama "isporučiti" insulin, hormon koji proizvodi pankreas. Drugim riječima, inzulin nam daje energiju, ali ima i zadatak sakupljanja i skladištenja masti, odnosno pretvaranja šećera koje unosimo u višak u masnoću. Ako je nivo insulina previsok, naše telo će akumulirati višak masti.
Kortizol
Kortizol je hormon stresa koji oslobađaju nadbubrežne žlijezde kako bi spriječile ulazak glukoze u krv. Stanje stresa i nervoze ukazuje tijelu na veću potrebu za energijom nego što je potrebno, pa ćemo se u njima osjećati gladnije nego inače. Nadalje, ovaj hormon usporava metabolizam upravo kako bi ograničio potrošnju energije: na taj način će odlaganje masti i šećera biti sporo kako bi se omogućilo njihovo nakupljanje u našem tijelu.
Leptin
Leptin je hormon sitosti i proizvode ga masne ćelije. U praksi, leptin je taj koji odlučuje šta ćemo sa masnoćom koju unosimo: akumulirati ili sagoreti? Lučenje ovog hormona zavisi od različitih faktora, od kojih je najuticajniji nedostatak sna. Ako spavamo premalo, nivo leptina će biti nizak i stoga nećemo moći sagorevati energiju (ona će se umesto toga skladištiti u obliku masti).
Hormoni štitne žlezde
Hormone štitne žlezde (T3 i T4) proizvodi štitna žlezda i ubrzavaju sagorevanje masti. Oni su među glavnim odgovornim za metabolizam. Ako je nivo ovih hormona nizak, masnoće će se akumulirati.
Savjeti za kontrolu nivoa hormona
Pre svega treba da jedete sa određenom učestalošću: medicina preporučuje da jedete tri do pet puta dnevno.
Rigidne dijete stvaraju stanje stresa, stoga – prema gore navedenim informacijama – negativno utiču na naše tijelo koje će početi da gomila masnoće s obzirom na teške periode. To znači da će vrlo malo jesti gubitak težine biti ograničen.
Najefikasniji način za mršavljenje je progresivno smanjenje kalorija (na primjer, ako obično jedemo 1600 kalorija dnevno, počećemo s dijetom od 1400).
Namirnice koje stimulišu proizvodnju insulina su one sa visokim glikemijskim indeksom. Zato smanjimo potrošnju ugljikohidrata, posebno rafiniranih proizvoda, i favorizirajmo proteine i vlakna.
Fizička aktivnost je veoma važna za kontrolu nivoa hormona. Optimalno vrijeme za vježbanje je sat vremena, ali čak i samo 20 minuta dnevno, svaki dan može biti dovoljno. Tokom fizičke aktivnosti preporučuje se konzumacija napitka koji obezbeđuje proteine i ugljene hidrate (ili samo ugljene hidrate): to će pomoći da nivo kortizola bude pod kontrolom.
Za one koji su zainteresovani za dijetu po meri ili prave savete u vezi ishrane, možete da konsultujete dole navedenu facebook stranicu da zatražite više informacija: WellnessandHe alth.original /
Biolog nutricionista je specijalizovan za pripremu dijeta za:
– Gubitak težine i ispravljanje loših navika, – Dobitak mišićne mase, – Dijeta za hipertenzivne, celijakične i dijabetičare
– Vegani i vegetarijanci
Osim toga, naći ćete i neke trikove da se ne odričete ničega, poput pravih sastojaka za pripremu pizza, fokača, krutona i slatkiša koji su ukusni, a pritom ne debljaju.
